Prvi seminar u okviru projekta „Spremnost zemalja Balkana u slučaju pojave Afričke kuge svinja” održan je u periodu od 18. do 21. februara u organizaciji FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija) – Kancelarije u Budimpešti, u Beogradu.
Učestvovali su predstavnici nadležnih veterinarskih ustanova i nacionalnih asocijacija lovaca i drugih relevantnih institucija i zainteresovanih strana iz Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Uprava za šume, Lovački savez Crne Gore), Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, kao i predstavnici Hrvatske, Mađarske i Rumunije. Eksperti iz OIE - a (Svjetska zdravstvena organizacija za zaštitu zdravlja životinja), EFSA – e (Evropska agencija za bezbjednost hrane) su govorili o naporima za prevenciju pojave bolesti koji se sprovode kako u Evropi tako i na globalnom nivou. Na seminaru se raspravljalo o mjerama koje treba sprovesti u cilju sprječavanja pojave Afričke kuge svinja, kao i mjerama ukoliko dođe do pojave te bolesti. Predstavnici zemalja koje učestvuju u projektu su predstavile trenutnu situaciju u njihovim zemljama, šta je urađeno i šta je u planu da se preduzme. Čula su se i iskustva i izazovi sa kojima se susreću zemlje u kojima je bolest registrovana, poput Rumunije i Mađarske. Na seminaru je predstavljena uloga svih aktera u procesu dijagnostifikovanja i sprječavanja pojave afričke kuge svinja. S obzirom da širenju bolesti doprinose i divlje svinje, uloga lovačkih organizacija je veoma bitna, tim prije, što se nalaze na prvom mjestu u lancu otkrivanja afričke kuge svinja, kada je riječ o divljim svinjama. To podrazumjeva pojačanu, saradnju sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i veću edukaciju lovaca kako bi svi sumljivi slučajevi bili otkriveni i pravilno uzorkovani. Takođe su dogovorene i dalje aktivnosti koje će biti sprovedene u okviru projekta. Afrička svinjska kuga je zarazna bolest svinja koja se ne prenosi na ljude, ali može uzrokovati veliku ekonomsku štetu poljoprivredi i lovstvu. Afrička svinjska kuga je prvi put je opisana u Keniji 1921. godine i do 1957. godine bila je prisutna samo na afričkom kontinentu, kada je stigla u Evropu, najprije u Portugal, pa 1960 godine u Španiju i na italijansko ostrvo Sardiniju. Osamdesetih godina se pojavila u Belgiji i Holandiji, ali je brzo iskorenjena, kao i nešto kasnije u Portugalu i Španiji. Novo žarište javilo se 2007. godine u Gruziji, kada je uništena gotovo cjelokupna tamošnja populacija svinja. Odatle se zaraza širila na Jermeniju, Rusiju, Azerbejdžan, Ukrajinu, Bjelorusiju, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Poljsku, Moldaviju, a 2017 godine pojavila se i u Češkoj i Rumuniji. Na Sardiniji i u Rusiji ovaj DNK virus je stalno prisutan. Bolest se lako širi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama, ishranom u kojoj ima kontaminiranih ostataka hrane, kontaminiranom vodom, odećom, obućom, priborom, opremom, stajnjakom, preko inficiranih krpelja, leševa, glodara. Afrička kuga svinja je hemoragična groznica, a smrtnost je 90 do 100 odsto. Pošto ljekovitog preparata nema, jedini lijek su preventivne mjere: izbegavanje kontaminirane ishrane i vode, kontakta domaćih i divljih svinja, držanja na paši, postavljanje dezobarijera, dezinfekcija odeće, obuće, pribora, vozila, posebno nakon lova ili kontakta sa divljim svinjama, obavezna prijava svakog bolesnog ili uginulog grla veterinaru.
Divlja svinja je značajan prenosilac virusa, a lovci su ti koji su najčešće na terenu, znaju teritoriju, staništa, izgled i ponašanje divljači zato su oni nezaobilazan faktor u borbi protiv Afričke svinjske kuge.
A.Ć.